Projekti Sveučilišta u Splitu odobreni za financiranje iz strukturnog fonda za znanosti i inovacije predstavljeni su na konferenciji za medije održanoj u petak 29. kolovoza u vijećnici Rektorata. Riječ je o četiri projekta ukupne vrijednosti 19,2 milijuna kuna čiji su voditelji prof. dr. sc. Frano Barbir (FESB), prof. dr. sc. Božo Terzić (FESB), prof. dr. sc. Ante Bilušić (PMF) i doc. dr. sc. Damir Kovačić (MF)
Uz voditelje projekata, konferenciji je nazočio i rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Ivan Pavić s prorektorima.
– Nastavnici s našeg Sveučilišta dobili su četiri projekta iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a njihova vrijednost ne mjeri se samo novcem već nečim još važnijim, a to je suradnja s gospodarstvenicima. Naime, dobiveni novac će se utrošiti na posve konkretne projekte – istaknuo je rektor Pavić. Kazao je i kako su ciljevi ovih projekata napraviti nove ili osuvremeniti postojeće proizvode, znanstvena suradnja s gospodarstvom te transfer znanja sa Sveučilišta u realni sektor. Također, vrlo važna činjenica je da će se u fazi razvoja proizvoda zapošljavati ljudi, dok je kasnija moguća korist u industriji još veća.
– Sveučilište na ovaj način razvija svoj znanstveni i obrazovni potencijal, a projekti su dokaz da možemo pridonijeti da hrvatsko gospodarstvo bude utemeljeno na znanju – zaključio je rektor Pavić.
Poveznica na vijest objavljenu na stranicama Sveučilišta u Splitu.
Sažeci projekata voditelja s FESB-a:
Naziv projekta: Istraživanje i razvoj vodikovog energetskog sustava u sprezi s obnovljivim izvorima energije
Voditelj projekta: prof. dr. sc. Frano Barbir
Partner: Končar – Institut za elektrotehniku, d.d., Zagreb.
Cilj/tema/opis projekta: Osnovni cilj projekta je jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije na području vodikovih energetskih tehnologija. Predloženi projekt bi trebao omogućiti ne samo transfer postojećih znanja na području vodikovih energetskih tehnologija, što uključuje proizvodnju vodika elektrolizom, skladištenje vodika, i proizvodnju električne energije iz vodika u gorivnim člancima, te integracije sustava, nego kroz program istraživanja i razvoja stvoriti nova znanja s direktnom primjenom u razvoju novog ili poboljšanju postojećeg proizvoda partnera na projektu. Končar-Institut za elektrotehniku je razvio proizvod Hybrid Box – Autonomni sustav napajanja energijom baznih tele-komunikacijskih postaja koristeći obnovljive izvore energije, koji je 2012. dobio priznanja od dvije svjetske telekom asocijacije kao najbolje zeleno rješenje na području mobilne telefonije. Ovim projektom će se proizvod unaprijediti dogradnjom kružnog procesa proizvodnje i pohrane vodika te njegovog odgođenog korištenja sukladno potrebama, čime bi se značajno poboljšala funkcionalnost i konkurentnost proizvoda.
Sredstva
Prihvatljivi troškovi | Bespovratna sredstva | |
Prijavitelj | 2.653.088,00 kn | 2.019.800,00 kn |
Partner | 596.000,00 kn | 298.000,00 kn |
Ukupno | 3.249.088,00 kn | 2.317.800,00 kn |
Predviđeno trajanje projekta: 16 mjeseci
Zapošljavanje: Dva novozaposlena stručna suradnika i laborant, plus istraživači s FESBa i partnera.
Dugoročni ciljevi i perspektiva projekta. Koristi za FESB su opremanje laboratorija novom opremom, koja uključuje kompletni laboratorijski vodikov sustava, stanicu za testiranje elektrolizatora i jedinični članka elektrolizatora. Nadalje koristi za FESB su stjecanje iskustva na istraživačkom projektu, te uspostavljanje dugoročno održive suradnje s gospodarstvom. Koristi za Partnera – Končar Institut za elektrotehniku su funkcionalni prototip novog/poboljšanog proizvoda, povećana konkurentnost, te strateško pozicioniranje s obzirom da se u budućnosti očekuje sve veća uloga vodika u energetici.
Dugoročni ciljevi i perspektive osim povećanja kapaciteta za istraživanja i razvoj na odručju vodikovih energetskih tehnologija, uključuju povećanje mogućnosti sudjelovanja u programu Horizon 2020, transfer postojećih i novostječenih znanja, razvoj gospodarstva utemeljenog na znanju, te doprinos održivom razvoju Republike Hrvatske.
Naziv projekta: Sigurnija i učinkovitija kogeneracijska / trigeneracijska postrojenja
Voditelj: Prof. dr. sc. Božo Terzić
Partner: Banko d.o.o., Split – Žrnovnica
Ukupni troškovi projekta: 3.963.934,00 kn
Bespovratna sredstva iz EU: 2.964.068,00 kn
Projektni tim na FESB-u: Stalnozaposleni – dva redovita profesora, dva docenta i dva viša asistenta, Novozaposleni – četiri mlada suradnika ( mag. ing.) i projekt menadžer
Partner firma Banko je uspješan primjer manje dalmatinske tvrtke koja koristi inovacije, primijenjeno istraživanje i transfer znanja za povećanje vlastite konkurentnosti na svjetskom tržištu. Njihovo područje specijalnosti je projektiranje i izrada strojarskih sustava različite namjene, a na svjetskom tržištu su poznati po tehnološki inovativnoj pneumatskoj brusilici koja je zaštićena kroz nekoliko patentnih prijava i trenutno se plasira u 20 europskih zemalja.
Kratki opis projekta: Kogeneracijska postrojenja pretvaraju toplinu u električnu energiju i korisnu toplinsku energiju u jedinstvenom termodinamičkom i elektrostrojarskom procesu, dok se u trigeneracijskim postrojenjima taj proces proširuje i na proizvodnju rashladne energije. Izvori topline mogu biti raznovrsni kao što su biomasa, otpadna toplina u industrijskim procesima i brodovima, spalionice smeća, geotermalna i sunčeva energija. Ovim se projektom želi doprinijeti razvoju efikasnijih i sigurnijih kogeneracijskih/trigeneracijskih postrojenja pri čemu su osnovna istraživanja usmjerena na razvoj frekvencijskih pretvarača za spoj visokobrzinskih generatora na mrežu, razvoj apsorpcijske dizalice topline i optimiranje sustava upravljanja s ciljem maksimalne sigurnosti i učinkovitosti postrojenja.
Značaj projekta: Primjena najnovijih tehnologija u multidisciplinarnom području projekta (strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo i automatizacija), transfer novih tehnologija i komercijalizacija inovacija u suradnji fakulteta i gospodarstva, jačanje stručnih i razvojnih kapaciteta FESB-a u važnom sektoru energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, zapošljavanje 4 nova mlada stručna suradnika na projektu, razvoj fakultetskih laboratorija nabavom nove opreme u vrijednosti od približno milion i pol kuna, te uključivanje studenata na projekte primijenjenog istraživanja s ciljem njihove kvalitetnije pripreme za gospodarstvo nakon završetka studija.