IoT tehnologije za zdravlje probno

Voditelj grupe

izv. prof. dr. sc. Petar Šolić

Suradnici

mag. ing. Ana Čulić
mag. ing. Ana Grubišić
mag. ing. Kristina Zovko
Marijan Šimundić-Bendić

Opis područja istraživanja i specifičnih aktivnosti

  1. eZdravlje
  2. Razvoj softverskih rješenja
  3. Mrežne tehnologije
  4. Bežične mreže
  5. Internet of Things
  6. Strojno učenje
  7. Obradba signala
  8. Bežične senzorske mreže
  9. Komunikacijski sustavi

Opis laboratorija i opreme

Istraživačka grupa uspostavila je IoT laboratorij u okviru uspostavnog HRZZ projekta čiji je voditelj i predloženi voditelj istraživačke grupe. U okviru projekta nabavljena je oprema za IoT senzoriku koja se temelji na različitim radio tehnologijama, sa posebnim naglaskom na medicinske primjene poput više tipova pametnih narukvica, EEG uređaj, senzori za kvalitetu zraka unutarnjeg prostora i sl. U okviru istraživačkog rada razvijeni su brojni znanstveni radovi na teme zdravstvenih aspekata, a osim toga laboratorij je još opremljen opremom za RFID tehnologiju, HF i UHF generatorima signala, spektralnim analizatorom i sustavima softverski definiranog radija (SDR), digitalnim osciloskopom, osobnim i prijenosnim računalima, drugim senzorskim sustavima koji se temelje na Arduino tehnologiji. Laboratorij raspolaže 3D print opremom kao i sustavom za izradu tiskanih pločica.

Kontakti s akademskim i drugim institucijama

  • Università del Salento, Italija
  • Aalborg Universitet, Danska
  • Università degli Studi dell’Aquila, Italija
  • Università degli Studi di Cagliari, Italija
  • Universidade Federal do Piauí (UFPI), Brazil
  • Instituto Nacional de Telecomunicações (INATEL), Santa Rita do Sapucaí, Brazil
  • Universidad de Deusto, Španjolska
  • Georgia Institute of Technology, Atlanta, SAD
  • Istraživačko-razvojni institut za veštačku inteligenciju Srbije, Novi Sad, Srbija
  • Klinički bolnički centar Split, Hrvatska
opis istraživanja

IoT tehnologije za zdravlje (IoT4Health)

Opis istraživanja za razdoblje od 5 godina

Nosivi uređaji poput pametnih narukvica, danas dostupni na tržištu, koriste se u različite svrhe nudeći mnogobrojne prednosti i funkcije kao što su detekcija pokreta, praćenje broja otkucaja srca, broj prijeđenih koraka, zasićenost krvi kisikom, budilica, koristeći podsjetnik za ustajanje, praćenje spavanja, obavijesti i GPS pozicioniranje. Bilo detekcijom pokreta ili bilo kojom drugom navedenom funkcijom, pametna narukvica omogućuje praćenje parametara usko vezanih za zdravstveno stanje, a cilj je korisnikov život učiniti lakšim i jednostavnijim. U dosadašnjim aktivnostima članovi istraživačke grupe mjerili su sljedeće vitalne parametre: tjelesna temperatura odnosno temperatura zapešća, broj otkucaja srca, te razina kisika u krvi. Normalna tjelesna temperatura varira između 36.6°C i 37.2°C ovisno o težini, visini, fizičkoj aktivnosti, vremenu i odjeći. Normalan puls odrasle osobe je između 60 i 100 otkucaja u minuti, a sve van toga se smatra nepravilnim radom srca. Normalna razina kisika u krvi je preko 90%. Ako je kroz neko duže razdoblje korisnikova razina kisika u krvi ispod 90% znači da pati od hipoksije koja može biti uzrokovana: plućnim bolestima, poremećajima u cirkulaciji ili popuštanje srca. Svi parametri koji se mjere reflektiraju trenutno stanje osobe koja se monitorira i značajne promjene u parametrima upućuju da se mijenja zdravstveno stanje pojedinca.

Temeljem gore navedenog, postoji prostor za definiranje novih oblika efikasne, ali cijenovno povoljne tele-medicine. Cilj projekta je analizirati prikupljene podatke i utvrditi postoji li algoritam umjetne inteligencije koji je u stanju razumjeti promjene zdravstvenog stanja temeljem promjena vitalnih parametara, te otprije poznatog medicinskog stanja čiji uvid je također poznat.

Istraživanja obuhvaćaju područja IoT tehnologija, sustava i aplikacija za potrebe zdravlja. Cilj je provesti istraživanja u području Internet of Things (IoT) usmjerena prema traženju energetski efikasnih rješenja za senzorske sustave kojima je cilj smanjiti potrošnju, a time povećati životni vijek većinom baterijski napajanih uređaja. Pri tome će se intenzivno testirati komercijalna IoT rješenja kao i napredni IoT prototipovi koji se temelje na Low Power Wide Area tehnologijama (npr. LoRaWAN) kao i Bluetooth Low Energy (BLE) tehnologiji. Planiraju se razviti modeli temeljeni na tehnikama dubinskog i strojnog učenja na osnovu kojih se mogu precizno detektirati promjene vezane za zdravstvene aspekte.