Grupa raspolaže s četiri laboratorija od čega je jedan nastavni, jedan nastavno-istraživački, a preostala dva laboratorija su istraživačka. Istraživački laboratoriji su: Laboratorij za nanoelektroniku i laboratorij za digitalnu instrumentaciju. Laboratorij za nanoelektroniku opremljen je uređajima za električnu karakterizaciju poluvodičkih elemenata (Keithley 2612A SMU, lemna stanica Weller 3030, 4-kanalni osciloskop s dekoderima protokola, mjerni izvori). U laboratoriju za digitalnu instrumentaciju instaliran je laboratorijski fotonaponski sustav koji se sastoji od više tehnologija fotonaponskih modula (monokristalinični, polikristalinični i amorfni silicij) i sustava za upravljanje proizvedenom energijom (inverter/regulator, baterije i upravljačka jedinica). Laboratorij raspolaže i opremom za razvoj elektroničkih uređaja primjenom mikroračunala i opremom za razvoj sustava automatizacije pomoću PLC-a.
U području naprednih fotonaponskih sustava istraživanje će biti usmjereno na tzv. pametne fotonaponske sustave (umreženi fotonaponski sustavi s pohranom energije). Istražit će se mogućnosti optimizacije komponenata i cjelokupnog sustava, odnosno tokova upravljanja energijom s ciljem što učinkovitijeg usklađivanja proizvodnje i potrošnje električne energije. Istraživanje optimiranja potrošnje električne energije u skladu s proizvodnjom iz fotonaponskog sustava te „pametno“ uključivanje uređaja-potrošača koji se napajaju osnovni je cilj istraživanja u ovom segmentu. Osim toga istraživanje će se po potrebi usmjeravati prema modeliranju svih komponenata fotonaponskog sustava. Budući se planirani sustav može konfigurirati kao mrežni, samostojni i hibridni koristit će se različiti režimi rada kako bi se moglo definirati optimalno rješenje za odgovarajuće primjene. Posebna pažnja bit će usmjerena u istraživanje i modeliranje ponašanja baterija kao najosjetljivijih komponenata FN sustava.
Druga tema istraživanja odnosi se na simulaciju fotonaponskih sustava. Analizirat će se postojeći modeli i simulacijski alati za simulaciju rada komponenata i/ili pojedinih segmenata bitnih za rad fotonaponskog sustava. Prikupljat će se podaci o radu fotonaponskih sustava u Hrvatskoj te će se provesti usporedba rezultata koji se dobiju primjenom najčešće korištenih simulacijskih alata i rezultata mjerenja. Rezultati analize trebali bi poslužiti u otkrivanju fotonaponskih sustava koji rade slabije od očekivanog. Također će se raditi na usvajanju i primjeni međunarodnih preporuka i praksi za postizanje potrebne razine kvalitete u praćenju rada fotonaponskog sustava. Osnovni cilj je izraditi pouzdan način praćenja rada fotonaponskog sustava kako bi se mogla nadzirati pouzdanost njegova rada. Započet će se s istraživanjem utjecaja zasjenjenja na električne karakteristike fotonaponskih modula, kao i degradacije električnih karakteristika tijekom vremena zbog taloženja nečistoća na površini fotonaponskih modula.