Zelena proizvodnja predstavlja modernu, održivu strategiju proizvodnje te podrazumijeva obnovu i uspostavu ekološki prihvatljivih proizvodnih procesa. To je proizvodnja u kojoj se koriste minimalni prirodni resursa, smanjuju zagađenje i otpad, recikliraju i ponovno koriste materijali uz umjerene emisije u svojim procesima. U istraživanju Grupe za suvremene metode obrade obuhvaćena je provedba interdisciplinarnog sagledavanja implementacije i nadzora zelene proizvodnje. Naglasak je stavljen na postupke obrade odvajanjem čestica, obrade deformiranjem i zavarivanja.

U dijelu istraživanja koji se odnosi na obradu odvajanjem čestica aktivnosti su usmjerene na nastavak ispitivanja obradivosti metalnih pjena proizvedenih od aluminijske odvojene čestice. Istraživačka grupa je provela preliminarna ispitivanja bušenja aluminijskih pjena (A380) zatvorenih ćelija s fokusom na ispitivanje utjecaja parametara obrade na silu bušenja, trošenje alata te dimenzijsku točnost obrađene površine. Dodatno, ispitat će se utjecaj homogenosti  metalnih pjena te parametara obrade na sile rezanja u procesu tokarenja, glodanja i bušenja s fokusom na A380 i EN AW 7075 metalne pjene. Planirana su daljnja istraživanja vezana za utjecaj rashladnih sredstava na korozijsku postojanost te pojavu vibracija prilikom strojne obrade aluminijskih metalnih pjena. Ispitat će se modalne karakteristike za različite alate na stroju Spinner VC 560 te na univerzalnoj tokarilici. Izradit će se toplinsko-mehanički numerički model ortogonalnog rezanja aluminijeve legure primjenom spregnute Euler-Lagrangeove formulacije. Optimizacija veličine konačnih elemenata kojim se diskretizira volumen obratka je već provedena. Iz preliminarnih istraživanja doneseni su zaključci i smjernice za buduća istraživanja: za razvoj numeričkog modela koji će previđati izlazne veličine s dovoljnom točnošću (u odnosu na eksperimentalna rezultate) potrebno će biti razviti te primijeniti vlastite zakone očvršćivanja te uvjete dodira između alata i obratka.

Istraživanja povezana s tehnologijama zavarivanja imala bi za cilj produbiti spoznaje o djelovanju različitih procesa zavarivanja na inženjerske metale. Naglasak bi bio na lakim, ali i suvremenim metalima poput aluminija i njegovih legura, te aluminija recikliranog inovativnim metodama bez pretaljivanja metala. Napravila bi se usporedba zavarljivosti recikliranog aluminija i konvencionalnih legura aluminija, s obzirom da reciklirani aluminij ima nešto viši postotak aluminijevog oksida i poroznosti u mikrostrukturi. Isto tako istražili bi se metali koje karakterizira izvrsna otpornost na koroziju poput nehrđajućeg čelika, te titana i njegovih legura, zatim visoko entropijskih legura, materijala obrađenih intenzivnom plastičnom deformacijom i sl. Planirana istraživanja produbila bi spoznaje o dinamici formiranja zone taljenja tijekom procesa zavarivanja kombinirajući eksperimentalnu metodu sa znanstvenom metodom modeliranja. Istraživanjima bi se obuhvatili elektrolučni procesi zavarivanja (primarno TIG ali i MIG/MAG), elektrootporno zavarivanje, te srodni postupci poput toplinskog naštrcavanja. Jedan od glavnih ciljeva budućih istraživanja bilo bi utvrđivanje utjecaja odabranih zavarivačkih parametara na oblik i dimenzije zone taljenja, mehanička i fizikalna svojstava, metalografske i površinske karakteristike zavarenih spojeva. Jednim dijelom ovi ciljevi bi bili ostvareni koristeći matematičko modeliranje i optimizacijske tehnike. Istražila bi se i mogućnost robotiziranog zavarivanja i primjene modernih aditivnih tehnologija proizvodnje koje koriste zavarivačke procese i iskazuju veliki potencijal za industrijsku primjenu. Unatoč velikom napretku na području tehnologije zavarivanja, još uvijek postoji potreba za boljim razumijevanjem elektrolučnih procesa zavarivanja te njihove interakcije s osnovnim metalom. Složenost elektrolučnih procesa proizlazi iz velikog broja procesnih parametara, odnosno njihovog utjecaja na složena fizikalna zbivanja u električnom luku i osnovnom metalu. Nova saznanja na ovome polju mogu imati pozitivan utjecaj na energetski i ekološki utjecaj zavarivačkih tehnologija budući da imaju potencijal povećati produktivnost promatranih procesa zavarivanja..

Osnovna ideja istraživanja koje se odnosi na obradu deformiranjem je osmisliti inovativne procese direktnog recikliranja bez taljenja koristeći se principima velike plastične deformacije te postupcima toplog i/ili hladnog sabijanja te istiskivanja. S obzirom na ekološku i ekonomsku opravdanost procesa detaljno bi se istražila mehanička i fizikalna svojstva poluproizvoda dobivenih novim procesom recikliranja. Tehnologijom velike plastične deformacije te izrađenim uređajima bi se izradili materijali sa sitnozrnatom strukturom u svrhu poboljšanja mehaničkih svojstava te primjene u raznim tehnološkim procesima. S ciljem opisivanja inovativnih procesa radilo bi se na razvoju matematičkih modela. Napravit će se preliminarna istraživanja pripreme materijala tehnikama velike plastične deformacije za proces lijevanje u polukrutom stanju (Thixocasting) te izrade metalnih pjena direktno iz otpadnog materijala.