U narednom petogodišnjem razdoblju planirane su istraživačke aktivnosti koje većinom uključuju razvoj unaprijeđenih modela za numeričko modeliranje elektromagnetskih pojava u elektroenergetskom sustavu. Istraživačke aktivnosti grupe se mogu podijeliti u sljedeće koncentriranije tematske cjeline:

1. Planira se razvoj novog elektromagnetskog modela uzemljivačkog sustava zasnovanog na principima prethodno razvijenih modela za harmonijsku i tranzijentnu analizu uzemljivačkih sustava u višeslojnom sredstvu. Planira se provođenje analize izvedivosti upotrebe raznih modernih regresijskih modela strojnog učenja u unaprjeđenju metode odslikavanja višeslojnog tla za navedeni model. Nadalje, planirana je provedba analize opravdanosti uvođenja frekvencijski ovisnih parametara tla u model uzemljivača. Dalje se planira optimizacija uzorkovanja frekvencija na kojima se vrše proračuni u svrhu ubrzavanja proračuna, a zadržavanjem istog stupnja točnosti. Konačno, istražit će se optimalan način uvođenja nelinearnog efekta ionizacije tla u model uzemljivačkog sustava zasnovan u frekvencijskoj domeni.
2. Planira se daljnji razvoj i unaprjeđenje izvorno razvijenog kvazistatičkog elektromagnetskog model za izračun niskofrekvencijskog električnog i magnetskog polja elektroenergetskih vodova i postrojenja.
3. Planiran je daljnji razvoj i unaprjeđenje izvorno razvijenih numeričkih modela za izračun elektromagnetskih tranzijenata u električnim mrežama s naglaskom na prijenosne vodove u vremenskoj domeni korištenjem kombinacije metode konačnih elemenata i modela prijenosnih linija.
4. Planiran je daljnji razvoj i unaprjeđenje numeričkih algoritama za analizu kutne, naponske i frekvencijske stabilnosti u modernim elektroenergetskim sustavima s velikim udjelom obnovljivih izvora energije primjenom metode konačnih elemenata.
5. Planira se unaprjeđenje postojećih numeričkih modela električnog luka u svrhu analize sklopnih prenapona u elektroenergetskom sustavu te njihovo uključivanje u postojeće izvorno razvijene numeričke algoritme bazirane na metodi konačnih elemenata.

Kroz sve navedeno paralelno će se istraživati mogućnosti primjene regresijskih modela strojnog učenja i klasifikacijskih modela strojnog učenja na niz praktičnih scenarija koji će se simulirati korištenjem nekih od prethodno spomenutih modela. Ovo bi uključivalo npr. analizu efektivne duljine uzemljivačke elektrode ili analizu stabilnosti u elektroenergetskom sustavu.