Komemoracija za prof. dr. sc. Julija Ožegovića

S tugom i boli u srcu opraštamo se od našeg dugogodišnjeg kolege i profesora, Julija Ožegovića, koji nas je zauvijek napustio u srijedu, 6. travnja, u 67. godini života. Komemoracija će se održati na FESB-u, u dvorani A 100, u srijedu, 13. travnja, s početkom u 11.15 sati.

Julije Ožegović rođen je 15. travnja 1954. godine u Splitu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Splitu. Maturirao je 1972. godine. Studij elektrotehnike upisao je 1972. godine na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Diplomirao je 1977. godine na smjeru elektronika – automatika. U tijeku studija bio je demonstrator iz niza predmeta, te učestvovao u takmičenjima znanja na studentskim skupovima.

Poslijediplomski studij upisao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1978. godine, a magistrirao je 1981. godine. Doktorirao je 1998. godine na FESB-u s temom disertacije “Optimalni algoritmi kontrole toka u heterogenim mrežama”.

Od 1979. godine je bio zaposlen na FESB-u u svim zvanjima od asistenta do redovitog profesora u trajnom zvanju. U mirovinu je otišao u ožujku 2021. godine.

Znanstvenoistraživačka djelatnost prof. dr. sc. Julija Ožegovića obuhvaćala je područja komunikacijskih protokola, kontrole toka u mrežama za prijenos podataka, integracije govora i podataka u mrežama s prospajanjem paketa, sažimanja zaglavlja paketa na bežičnim komunikacijskim mrežama, primjene mikroračunala, te obrade podataka u medicini. Autor je i suautor znanstvenih radova u časopisima, na skupovima s međunarodnom recenzijom te znanstvenih radova na domaćim skupovima iz navedenih područja. Suautor je tri knjige i jednog poglavlja u znanstvenoj knjizi. Znanstveni rad dr. sc. Julija Ožegovića je rezultirao s dva međunarodnim patenta te s jednim domaćim patentom.

Od 2014. godine prof. Ožegović počinje aktivno sudjelovati u radu CMS kolaboracije pri CERN-u. Na Katedri za digitalne sustave i mreže okuplja istraživački tim koji pod njegovim vodstvom sudjeluje u razvoju algoritama i dizajnu sklopovlja za nadogradnju okidačkog dijela CMS detektora. Poseban doprinos dao je u osmišljavanju arhitekture dijela detektora koja je zahvaljujući tome dobila naziv Zoltan-Split arhitektura. Tijekom istraživanja uspostavlja  suradnju s nizom renomiranih svjetskih istraživačkih institucija kao Fermilab (SAD), CERN (Švicarska) i Ecole Polytechnique (Francuska). Pod njegovim mentorstvom je izrađeno i obranjeno 7 doktorskih disertacija, uz velik broj diplomskih i magistarskih radova.

Dr. sc. Julije Ožegović je na FESB-u na poslijediplomskom studiju Elektrotehnika i informacijska tehnologija ustrojio i držao predavanja iz kolegija Kontrola toka u komunikacijskim mrežama s prospajanjem paketa i Napredni postupci projektiranja digitalnih sustava. Na diplomskom studiju računarstva ustrojio je i držao predavanja iz kolegija Modeli računarstva i Projektiranje i korištenje računalnih mreža, a na diplomskom studiju elektronike i računalnog inženjerstva ustrojio je i držao predavanja iz kolegija Projektiranje digitalnih sustava i Sustavi za digitalnu obradu signala. Na preddiplomskom studiju računarstva držao je predavanja iz kolegija Diskretni sustavi i strukture i Računalne mreže, te je na preddiplomskom studiju elektrotehnike držao predavanja iz kolegija Digitalna elektronika i Računalne mreže. Na stručnom studiju FESB-a ustrojio je kolegije Digitalna tehnika, Računalne mreže, Projektiranje i korištenje računalnih mreža i Sigurnost računala i podataka.

Aktivno je sudjelovao u ustroju FESB-ovih studijskih programa: sveučilišnog studija računarstva, preddiplomskog sveučilišnog studija elektrotehnike i informacijske tehnologije, diplomskog sveučilišnog studija elektronike i računalnog inženjerstva te poslijediplomskog studija elektrotehnike i informacijske tehnologije. Autor je programa bolonjskog stručnog studija informacijske tehnologije za Sveučilišni studijski centar za stručne studije, Sveučilišta u Splitu. Od 1998. – 2010. bio je voditelj odsjeka računarstva Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije Sveučilišta u Splitu, gdje je ustrojio stručni studij računarstva.

Autor je udžbenika “Digitalna i mikroprocesorska tehnika” i više skripti, te niza uputa za laboratorijske vježbe.

Osim njegovih kolega i prijatelja, pamtit će ga i generacije inženjera proizašlih s našeg Fakulteta, koji danas rade na brojnim gospodarskim, razvojnim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu, o čijem je stručnom i znanstvenom razvoju ustrajno brinuo. Počivao u miru!