Preminuo prof. emer. dr. sc. Zijad Haznadar

U subotu, 2. listopada 2021. godine, preminuo je naš dragi i uvaženi professor emeritus Zijad Haznadar, rođen 1935. godine u Banja Luci. Posljednji ispraćaj profesora Haznadara, našeg dragog Zije, bit će organiziran u krugu obitelji. Cijeli svoj radni vijek bio je zaposlenik Fakulteta elelektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, nekadašnjeg ETF-a, ali je bio i cijenjeni vanjski suradnik našeg Fakulteta. Honorarno je držao predavanja iz kolegija Teorija elektromagnetskih polja privremeno zamijenivši prof. dr. sc. Janeza Deklevu kao i dio predavanja iz Teoretske elektrotehnike kao ispomoć prof. dr. sc. Mati Kurtović dok je bio dekan našeg Fakulteta. Pod njegovim je mentorstvom doktorirao naš prerano preminuli prof. dr. sc. Branislav Jajac, a dugi niz godina je bio istaknuti član povjerenstava za ocjenu i obranu magistarskih i doktorskih radova naših nastavnika. Osim toga, višekratno je bio član povjerenstava za izbor naših nastavnika u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja. Bio je uzor i dobroćudni savjetnik svim našim nastavnicima koji su se bavili teorijom elektromagnetskih polja i numeričkim modeliranjem elektromagnetskih pojava. Trajno sjećanje na njega bit će samo dio zahvalnosti za sve što je učinio za naš Fakultet, hrvatsko visoko školstvo i elektroindustriju.

Prof. Zijad Haznadar, bio je redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu od 1977. godine, a professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu od 2007. godine. Doktorsku disertaciju obranio je 1964. godine na ETF-u Sveučilišta u Zagrebu. Od 1976. do 1978. bio je prodekan ETF-a, a od 1986. do 1988. te od 1998. do 2000. godine predstojnik Zavoda za osnove elektrotehnike i električka mjerenja. Izgradio je CAD laboratorij na FER-u 1990. godine. Napisao je troja skripta te značajan i opsežan temeljni udžbenik “Elektromagnetizam” u dva sveska 1997. godine, a 2000. godine u nakladi IOS Pressa objavio je englesku verziju tog udžbenika pod naslovom “Electromagnetic Fields, Waves and Numerical Methods”. Pod njegovim je mentorstvom obranjeno ukupno 55 magistarskih radova i 31 doktorska disertacija. Objavio je više od 350 znanstvenih i stručnih radova. Vodio je tri međunarodna znanstvenih projekta i šest državnih projekata. Vodio je preko 40 istraživačkih projekata za hrvatsku industriju. Ostvario je četiri značajna tehnička unaprjeđenja i vodio realizaciju osam novih proizvoda. Sudjelovao je i bio član u više međunarodnih znanstvenih komiteta značajnih konferencija i časopisa u inozemstvu i u Hrvatskoj. Održao je mnoštvo pozvanih predavanja i bio gost na mnogim konferencijama i sveučilištima.

Dobitnik je hrvatske državne nagrade za znanost “Nikola Tesla” 1987. godine, nagrade “Hrvoje Požar” za razvitak energetskih znanosti 1997. godine, zlatne plakete “Josip Lončar” za doprinos razvitku FER-a 1997. godine, nagrade “J. J. Strossmayer” 1997. godine, nagrade za životno djelo Akademije tehničkih znanosti Hrvatske 2002. godine, znanstvene nagrade “Fran Bošnjaković” Senata Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine, nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2004. godinu u području tehničkih znanosti i Državne nagrade Sabora Republike Hrvatske za životno djelo 2005. godine.

Organizirao je i vodio Međunarodne simpozije “Projektiranje i proizvodnja podržani računalom – CAD/CAM”, kojih je 10 održano u Zagrebu od 1979. do 1990. godine. Od 1992. bio je član “Odbora za računalom vođenu proizvodnju” Razreda za matematičke, fizičke, kemijske i tehničke znanosti, koji je 1997. godine preimenovan u “Odbor za proizvodne znanosti” Razreda za Tehničke znanosti HAZU. Od osnutka 1993. bio je redoviti član Hrvatske akademije tehničkih znanosti. Godine 2002. izabran je za inozemnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Od 2003. godine bio je član “Vijeća za tehnološki razvoj” HAZU.