U četvrtak, 31. ožujka u rafineriji “Platine Impala Platinum Limited” u Springsu gradu nadomak Johannesburga u Južnoafričkoj Republici, svečano je u pogon pušten viljuškar pogonjen gorivnim člankom kao i stanica za punjenje na bazi metalnih hidrida.
Na otvorenju uz brojne znanstvenike i njihove goste prisustvovali su i premijer južnoafričke provincije Gauteng, David Makhura, te ministrica znanosti i tehnologije Naledi Pandor. Uz znanstvenike sa Sveučilišta Western Cape (UWC) pod vodstvom dr. Mykhaylo-a Lototskyy-og na ovom projektu u sklopu postdoktorskog usavršavanja radio je i znanstvenik s FESB-a dr. sc. Ivan Tolj. Riječ je o pionirskom projektu ovakvog tipa u Južnoafričkoj Republici koji je započeo u ljeto 2012. godine.
Projekt je dijelom financirao vodeći svjetski proizvođač platine i metala platinske grupe “Impala Platinum”, a drugim dijelom južnoafričko ministarstvo znanosti i tehnologije (Departement of Science and Technology).
Viljuškar će se koristiti za svakodnevne potrebe utovara i istovara paleta bakra, nikla i kobalta unutar skladišta baznih metala u rafineriji “Impala Platinum”. Specifičnost viljuškara je u samoj pohrani vodika koja je ostvarena u tzv. hibridnoj izvedbi u kojoj je dio vodika pohranjen u spremniku pod tlakom, a dio u metalnim hidridima. Ova izvedba rezultira istom količinom pohranjenog vodika kao i kod konvencionalnog načina pohrane ali na znatno nižem tlaku (190 bara u odnosu na 350 bara). Također, ovaj dizajn omogućuje smanjenje cijene proizvodnje te povećava sigurnost. Stanica za punjenje vodikom je na bazi metal-hidridnog kompresora koji nema skupocjenih pokretnih dijelova (mehanički kompresor), te koji za pogon koristi niskotemperaturnu otpadnu toplinu. Posebnost je u tome što je za razliku od konvencionalnih stanica za punjenje trošak proizvodnje stanice na bazi metalnih hidrida 3-4 puta niži.
Ovim izuzetno značajnim projektom kao i sličnima u budućnosti Južna Afrika želi postati kompetitivna na tržištu, kao i povećati vrijednost svojih resursa, prvenstveno platine koja se koristi kao katalizator u gorivnim člancima, ali i baznih metala (magnezija, cinka, nikla itd.) koji se koriste kod pohrane vodika i njegove kompresije.
Daljnja suradnja između UWC-a i splitskog FESB-a na sličnim projektima itekako je moguća i dobrodošla.
Iako Hrvatska nije bogata plemenitim ni baznim metalima, FESB svakako ima kvalitetne znanstvenike (grupa prof. Barbira) u području vodikovih tehnologija koji svojim znanjem i stručnošću mogu dati veliki doprinos kako bi se ovakav projekt jednog dana realizirao i kod nas.